Marijan Jakubin 2011. - ...: Galerija "MARIJAN JAKUBIN" , Novo Virje

Otvoren stalni postav Galerije »Marijan Jakubin«, Novo Virje, 2013.

Zgrada škole u Medvedički u kojoj je smješten prvi dio stalnog postava Galerije "Marijan Jakubin"

Zgrada općine Novo Virje u kojoj je smješten drugi dio stalnog postava Galerije "Marijan Jakubin"

Natpisne ploče na ulaznom zidu u školsku zgradu u Medvedički

U NOVOM VIRJU OTVORENA GALERIJA "MARIJAN JAKUBIN"

NOVO VIRJE, 3. 5. 2013.

Stalni postav likovnih i pedagoških djela prof. Marijana Jakubina otvoren je u petak 3. svibnja u Novom Virju.

Galeriju "Marijan Jakubin" blagoslovio je i otvorio varaždinski biskup Josip Mrzljak uz nazočnost vojnog biskupa Jurja Jezerinca.

Načelnik Općine Novo Virje izrazio je dobrodošlicu mnogobrojnim prisutnim mještanima, gostima i zaljubljenicima u umjetnost istaknuvši kako je od početne ideje pa sve do realizacije ovog, hvalevrijednog, projekta prošlo dvije godine. Tom prilikom izrazio je zahvalnost svima koji su pripomogli u realizaciji otvaranja Galerije.

Uz već postojeća Jakubinova djela u župnoj crkvi i grobljanskoj kapeli, mještani Novoga Virja iznenađeni su i oduševljeni odlukom prof. Jakubina da daruje i smjesti svoja djela u rodnom mjestu, naglašavajući da tim činom Novo Virje postaje poznato galerijsko središte. Mještani su se na toj gesti prof. Jakubinu posebice zahvalili.

Prof. Stanko Špoljarić, povjesničar umjetnosti, uputio je prigodnu riječ istaknuvši kako je Marijan Jakubin podijelio svoj opus u dva dijela, te da njegov opus sadrži nadilaženje htjenja koje prelazi u opredmećenje same slike. Marijan Jakubin često napušta pravokutnost slike, a sam oblik slike govori o snazi i energiji crnila razbijenog svjetlom. Svjetlo je osnovna ideja umjetnosti Marijana Jakubina. Svjetlost je sastavni njegovih slika. Umjetnost meditacije koja nam je toliko potrebna može se pronaći u Marijanovim slikama. Dubina traganja za Istinom krasi Marijana Jakubina u njegovom umjetničkom ostvarenju gdje se Istina identificira sa svjetlom, a ona zasigurno izvire iz njegovog dubokog vjerničkog svjetonazora, uvjerenja i življenja.

Biskup Jezerinac u nekoliko rečenica opisao je prof. Jakubina i njegova djela. Stojeći pred njegovim slikama, pogotovo ako stojimo pred vitrajima i oltarnim slikama, neminovno nam se i kao prvo postavlja staro bitno pitanje veze religije i umjetnosti. Tog pitanja i te veze se prof. Jakubin ne ustručava, naprotiv čini se da izvanredno jasno i otvoreno naglašava religiozno nadahnuće svojih dijela, a i umjetnosti kao takve, umjetnosti koja sudjeluje u stvaranju čovjekove slike o sebi i stvarnosti. Umjetnost uokviruje pragove kulture i uključena je u mnogovrsne suodnose. Jedan je od njezinih važnih suodnosa i onaj prema religiji. Između ostalog, rekao je kako treba spomenuti što njegovu likovnost čini osebujnom, a to su prije svega njegova djela religiozne tematike. Gledajući njegove religiozne motive, oni vas toliko zaokupe da se morate pred njima zaustaviti i meditirati. Njegove vas slike vode prema vječnome, prema Bogu, izvoru svake ljepote. Ali ovo što sada gledamo dovoljno govori ne samo o njemu kao čovjeku slikaru nego i vjerniku.

Galerija "Marijan Jakubin" u Novom Virju osnovana je na temelju "Pisma namjere" i "Darovnog ugovora", upućenog od strane Marijana Jakubina, likovnog stvaratelja i likovnog pedagoga, sveučilišnog profesora iz Zagreba, rodom iz Novog Virja. U stalnom galerijskom postavu mogu se razgledati njegova najvažnija djela podijeljena u dvije skupine: prvi dio nalazi se u Područnoj školi Medvedička, a drugi dio je u Galerijskom postavu u Drenovnici gdje su izložena najbolja apstraktna djela iz pojedinih ciklusa Jakubinova stvaralaštva.

Valja napomenuti kako se Jakubin u svojoj umjetničkoj djelatnosti bavi slikarstvom, grafikom, kiparstvom i primijenjenom umjetnošću. Svoja djela izlagao je na 30 samostalnih i oko 100 skupnih izložbi u domovini i inozemstvu. U području sakralnog slikarstva naslikao je 30 oltarnih fresaka i ulja velikoga formata, više od 200 vitraja i oko 30 djela manjeg formata u crkvama diljem Hrvatske.

M. Štefanec Objavljeno i u Glasu Koncila br. 22, 2. lipnja 2013.

Otvorenje stalnog postava u novoosnovanoj

galeriji “Marijan Jakubin”

PETAK, 03. 05. 2013.

U Novom Virju je 3. svibnja otvoren stalni postav likovnih i pedagoških djela u novoosnovanoj galeriji "Marijan Jakubin". Galeriju su blagoslovili varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak i vojni ordinarij mons. Juraj Jezerinac. O likovnim djelima je govorio biskup Jezerinac i g. Stanko Špoljarić, viši kustos Umjetničkog paviljona u Zagrebu.

Pozdravna riječ vojnog ordinarija Jurja Jezerinca na otvorenju Galerije

Stojeći pred slikama gospodina Jakubina, pogotovo ako stojimo pred vitrajima i oltarnim slikama, neminovno nam se i kao prvo postavlja staro bitno pitanje veze religije i umjetnosti. Tog pitanja i te veze se prof. Jakubin ne ustručava, naprotiv čini se da izvanredno jasno i otvoreno naglašava religiozno nadahnuće svojih dijela, a i umjetnosti kao takve, umjetnosti koja sudjeluje u stvaranju čovjekove slike o sebi i stvarnosti. Umjetnost uokviruje pragove kulture i uključena je u mnogovrsne suodnose. Jedan je od njezinih važnih suodnosa i onaj prema religiji. Je li ta teza točna? Izgrađuje li taj odnos umjetnost i religiju ili umjetnost treba biti slobodna od religije? U traženju odgovora na ova pitanja gledajući djela prof. Jakubina u njegovo ime (ili kao onaj za čije oko profesor slika) usuđujem se "zaključiti" da je u njegovim djelima odnos kršćanstva i umjetnosti duboko i ispravno promišljen, jer je umjetnik shvatio svoje djelo kao nastojanje u kojem svatko na svoj način služi zajedničkoj uzvišenoj zadaći: poticanju i razvoju onoga što je u čovjeku najuzvišenije.

Vjerujem da je nastojanje prema uzvišenomu poticalo prof. Jakubina i u njegovu pedagoškom radu.

Uloga umjetnosti nije samo osigurati religijskom iskustvu adekvatni emotivni oblik, kako se to prečesto poima. Estetska dimenzija osposobljava čovjeka da se služi likovnom formom kako bi transcendentno učinio imanentnim i očitim. Umjetnost čini stvarnost transparentnom, sadašnjom, ali i kompleksnom, tajnovitom. Ona time postaje nešto kao govor skrivenoga, duhovnost - zapravo govor religije. Potpuno profana umjetnost razara samu sebe te potpuno ne slikovna religija gubi ukorijenjenost u čovjeku i time se dokida. Zasigurno, u umjetnosti živi apsolut religije i u religiji slikovno živi umjetnost. To je od davnine činilo religiju nepresušnim izvorom umjetničkih mogućnosti. Čini se stoga daje u pravu M. Heidegger za kojega se "u djelu umjetnosti na djelu pokazuje istina bića" kao i Beethowen koji kaže: "Kadgod slušam glazbu ili pjesmu ona me diže prema Bogu". Kad promatramo djela našeg dragog profesora, slikara i sveučilišnog nastavnika gospodina Marijana Jakubin, onda se to može reći za njegova djela.

O njemu ste puno čuli i nije ga potrebno vama posebno predstavljati, tim više jer je "vaše gore list". Uostalom, on se najbolje predstavlja sa svojim djelima, kroz njih želi govoriti i njih treba upitati.

Ja trebam spomenuti što njegovu likovnost čini osebujnom, a to su prije svega njegova djela religiozne tematike. Gledajući njegove religiozne motive, oni vas toliko zaokupe da se morate pred njima zaustaviti i meditirati. Njegove vas slike vode prema vječnome, prema Bogu, izvoru svake ljepote. Ali ovo što sada gledamo dovoljno govori ne samo o njemu kao čovjeku slikaru nego i vjerniku (Dobivam dojam kao da je bio na Kursilju).

Blage uspomene kardinal Franjo Kuharić, gledajući neke "moderne" slike, rekao je s pravom koje svaki od nas "laika u umjetnosti" ima: "Kakva je to slika, ako je ja ne prepoznajem i ne razumijem". To se ne može reći za djela profesora gospodina Marijana. U njegovim slikama otkrivate nešto što vas oplemenjuje i potiče na dobro, na svrhunaravno, na Boga. I u tome je posebna ljepota i vrijednost njegovih djela. Pred slikom gospodina Jakubina vjernik se može moliti Bogu. Znam da to vjernici i čine. Jakubin je tu pravi majstor. Njegovo slikarsko umijeće jest suvremeni način naviještanja Radosne vijesti.

Što reći na kraju? Želimo mu da se ne umori propovijedati i naviještati radosnu vijest svojim kistom, da i dalje govori o ljepoti Boga i njegovoj ljubavi prema nama.

Za uvećanje pregleda kliknite ikonu u gornjem desnom kutu naslovnice kataloga

Pogled na dio prostora Galerije u Medvedički

Pogled na dio prostora Galerije u Drenovici

S otvorenja Galerije u Medvedički

S otvorenja Galerije u Drenovici

Rektor Hrvatskog katoličkog Sveučilišta dr. sc. Željko Tanjić i studenti
HKS u posjetu Galeriji, 1. svibnja, 2016.

Učenici OŠ Virje i područnih škola Miholjanec, Šemovci i Hampovica u posjetu Galeriji u Medvedički,

22. listopada, 2015.

Odabrana djela iz postava Galerije u Medvedički

Srednjoškolski radovi

Radovi nastali za vrijeme studija

RAZAPETA KNJIGA, 1992. (spaljeno drvo i knjiga, čavli i bodljikava žica) i obnovljeni kamen temeljac na ulazu u zgradu sadašnjeg Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

»RAZAPETU KNJIGU« BLAGOSLOVIO JE 1992. GODINE KARDINAL FRANJO KUHARIĆ KAO OLTARNU INSTALACIJU POSTAVLJENU U AULI FILOZOFSKOG FAKULTETA PEDAGOGIJSKE ZNANOSTI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU ( SADA UČITELJSKOG FAKULTETA ) U KOJOJ JE PREDVODIO SVETU MISU PRI BLAGOSLOVU OBNOVLJENOG KAMENA TEMELJCA (VIDI FOTOGRAFIJU KAMENA) KOJI JE BIO OŠTEĆEN TIJEKOM KOMUNISTIČKE VLADAVINE I NACIONALIZACIJE TADAŠNJE ŽENSKE REALNE GIMNAZIJE DRUŽBE SESTARA MILOSRDNICA KOJIMA JE ZGRADA BILA ODUZETA.

KAMEN TEMELJAC TADAŠNJE GIMNAZIJE BLAGOSLOVIO JE NADBISKUP ALOJZIJE STEPINAC 27. RUJNA 1937. GODINE, A 25. LISTOPADA 1939. GODINE BLAGOSLOVIO JE TAJ NOVI DOM »PROSVJETE I UZGOJA«. ZGRADU SADAŠNJEG UČITELJSKOG FAKULTETA PROJEKTIRAO JE GLASOVITI ARHITEKT ZVONIMIR VRKLJAN.